Leukemija mačaka ( FeLV )

Leukemija mačaka ( FeLV )

Leukemija mačaka je neizlječiva virusna zarazna bolest mačaka. Jednom zaražena mačka ostaje trajni nosioc virusa. Virus se širi direktnim kontaktom, preko posuda za hranjenje i vodu, ali i u međusobnim obračunima i spolnim kontaktom, tako da je kastracija važan način prevencije bolesti. Virus se širi transplacentarno i preko mlijeka sa majke na mačiće. Glavna osobina ovog virusnog oboljenja je imunosupresija, tj. banalne infekcije postaju životno ugrožavajuće. Niti jedan simptom nije tipičan za FeL. Anemija, umor, malaksalost i mršavljenje neki su od simptoma koji se mogu javiti. Sklonost infekcijama može biti poticaj za testiranje Vaše mačke. Postoji i tzv. neoplastični oblik leukemije mačaka koji se očitujem stvaranjem neoplazija – limfosarkoma, pa i simptomi bolesti ovise o organima ili organskim sustavima koji su zahvaćeni : otežano disanje, proljev, žutica. Lijek za ovu bolest ne postoji; životinje sa oslabljenim imunitetom liječimo od trenutne infekcije, ali ne od primarne bolesti. Sumnja na oboljenje može se postaviti na osnovu simptoma ( oslabljeni imunitet, neoplastične tvorbe ), a objektivna dijagnoza postavlja se brzim testovima, koji u roku 15tak minuta mogu potvrditi/otkloniti naše i Vaše sumnje iz uzorka krvi. Mačka koje su pozitivne na FeLV trebalo bi kastrirati i trebalo bi im ograničiti kretanje i kontakt sa drugim mačkama kako bi smo spriječili daljnje širenje virusa unutar mačje populacije. Jedini način prevencije sastoji se u redovitoj vakcinaciji mačaka protiv leukemije mačaka, a koja se može provesti istovremeno sa vakcinacijom protiv panleukopenije mačaka, virusnog rinotraheitisa i kalicivirusne infekcije mačaka u dobi od 9. i 12. tjedana, a zatim se imunosni status životinje održava redovitom godišnjom revakcinacijom....
Kalicivirusna infekcija mačaka

Kalicivirusna infekcija mačaka

Zajedno sa virusnim rinotraheitisom jedna je od najčeščih virusnih infekcija dišnih puteva kod mačaka, iako je obično puno blažeg karaktera. Ponekad može biti prisutna infekcija sa oba uzročnika istovremeno. Postoji puno seroloških tipova mačjeg kalicivirusa, o čemu ovise i simptomi bolesti. Simptomi bolesti su: iscjedak iz očiju, iscjedak iz nosa, slinjenje, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, a za razliku od rinotraheitisa tipične su otvorene rane po sluznici usta i po vrhu nosa. Vrlo često, posebice kod mačića, javlja se šepavost i bolnost prilikom pregleda zahvaćenih zglobova, koje spontano prolazi. Virus vrlo često perzistira u domaćinstvima sa puno mačaka, azilima. Izvor infekcije su bolesne životinje, ali i životinje koje su zaražene, ali ne pokazuju simptome bolesti ( kliconoše ). Virus je otporan na mnoge dezinficijense, a u okolišu mačke može preživjeti 7-10 dana. Liječenje je simptomatsko: i/v infuzije zbog nadoknade tekućine, elektrolita i energije, antibiotici širokog spektra u svrhu liječenja i/ili prevencije sekundarnih bakterijskih infekcija, korištenje masti/kapi za oči, antipiretici ( sredstva za snižavanje tjelesne temperature ). Jedini način prevencije sastoji se u redovitoj vakcinaciji mačaka protivkalicivirusne mačaka, a koja se provodi u dobi od 9. i 12. tjedana, a zatim se imunosni status životinje održava redovitom godišnjom...
Virusni rinotraheitis mačaka

Virusni rinotraheitis mačaka

Virusni rinotraheitis mačaka je jedna od najčešćih virusnih bolesti mačaka sa kojom se susrećemo u našoj ambulanti. Radi se o vrlo zaraznom virusnom oboljenju, pa vrlo često događa da u domaćinstvima sa većim brojem mačaka sve ( necijepljene ) mačke obole. Izvor infekcije su klinički bolesne životinje, ali i životinje koje su nosioci virusa, ali ne pokazuju kliničke znakove oboljenja. Životinja nakon što ozdravi još dugo može biti kliconoša. Neki od simptoma na koje se žale vlasnici koji si doveli svoju macu na pregled su : iscjedak iz očiju, iscjedak iz nosa, kihanje, otežano disanje, gubitak apetita. Tjelesna temperatura je povišena, najčešće kao posljedica sekundarnih bakterijskih infekcija. Prognoza bolesti je uglavnom dobra, izuzev jako mladih i starih jedinki, te životinja sa oslabljenim imunitetom. Terapija je simptomatska : i/v infuzije zbog nadoknade tekućine, elektrolita i energije, antibiotici širokog spektra u svrhu liječenja i/ili prevencije sekundarnih bakterijskih infekcija, korištenje masti/kapi za oči, antipiretici ( sredstva za snižavanje tjelesne temperature ). Jedini način prevencije sastoji se u redovitoj vakcinaciji mačaka protiv virusnog rinotraheitisa mačaka, a koja se provodi u dobi od 9. i 12. tjedana, a zatim se imunosni status životinje održava redovitom godišnjom...

Panleukopenija mačaka

Panleukopenija ili zarazni enteritis mačaka je zarazna bolest mačaka koju uzrokuje virus srodan parvovirusu pasa. To je vrlo opasna bolest, a o jačini ( virulenciji ) uzročnika govori i činjenica da može dovesti do uginuća životinje unutar 24 sata, pa se u tom slučaju niti ne stignu javiti nikakvi simptomi bolesti. Bolest se vrlo brzo širi unutar ( necijepljene ) populacije mačaka, a uzročnik može vrlo dugo ostati infektivan u okolišu u kojemu je boravila zaražena maca. Zaražene mačke izlučuju virus još 6 tjedana nakon oporavka, te bi kroz taj period trebale izbjegavati sve kontakte sa nevakciniranim mačkama.  Simptomi bolesti su : povišena tjelesna temperatura, koja nakon nekoliko dana prelazi u sniženu, povraćanje žućkastog sadržaja i profuzni proljev, ponekad i krvav, zbog čega dolazi do dehidracije. Ono što će nama pomoći u dijagnostici je analiza krvi koja će nam u ovom slučaju pokazati izrazitu leukopeniju, tj. broj leukocita je smanjen. Liječenje je simptomatsko,a provodi se davanjem infuzija i antibiotika kojima se sprečavaju sekundarne bakterijske infekcije. Prognoza je, ukoliko se životinja ne liječi, vrlo loša, pa stupanj uginuća, ovisno o dobi oboljele životinje, iznosi 85-100%. U slučaju pravovremene veterinarske intervencije  mortalitet iznosi 20-30% kod odraslih životinja i 60-70% kod mačića starih nekoliko mjeseci. Jedini način prevencije sastoji se u redovitoj vakcinaciji mačaka protiv panleukopenije, a koja se provodi u dobi od 9. i 12. tjedana, a zatim se imunosni status životinje održava redovitom godišnjom...
Cijepljenje mačaka protiv zaraznih bolesti

Cijepljenje mačaka protiv zaraznih bolesti

Mačke možemo cijepiti protiv sljedećih bolesti: panleukopenije, rinotraheitisa i kalicivirusne infekcije mačaka. Mačiće se cijepi prvi puta u dobi od 9 tjedana, a ponavlja se za 3-4 tjedna. Za održavanje kontinuirane zaštite mačke je potrebno docijepiti 1X na godinu. Osim gore navedenih bolesti mace se mogu cijepiti protiv mačje leukemije (FeLV), a vakcinacija se može provesti istovremeno kada se cijepi i protiv panleukopenije, rinotraheitisa i kalicivirusne infekcije. Cijepljenje bjesnoće kod mačaka nije zakonski regulirano, ali je preporučeno i obavezno u slučaju prelaska granice. Bez obzira što o bogatom društvenom životu naših maca znamo vrlo malo nakon što napuste kućni prag broj cijepljenih mačaka u usporedbi sa brojem cijepljenih pasa je puno manji. To se donekle promijenilo porastom broja “maca sa pedigreom”, no, i naše domaće mace je moguće i potrebno zaštititi, posebno ukoliko u obzir uzmemo da ljubitelji maca u domaćinstvu često imaju veći broj životinja, pa smo puno puta svjedočili širenju infekcije na veći broj životinja, što vodi i povećanom trošku liječenja, a što se moglo spriječiti preventivnim...