Hematom uške najčešća je ozljeda uške, a predstavlja nakupljanje krvi unutar slojeva hrskavice uške. Javlja se i kod pasa i kod mačaka, a očituje se pojavom fluktuirajuće otekline ispunjene tekućinom na unutarnjoj površini uške. Pri tome hematom može zahvatiti cijelu unutarnju površinu ili samo njezin dio. Najčešće se javlja kao posljedica samoozljeđivanja češanjem ili tresenjem glave zbog upale, parazita, alergija ili prisustva stranog tijela. Rijeđe, hematom uške može se javiti i kod životinja kod kojih nema znakova oboljenja uha, npr. kod pacijenata sa oštećenjem krvožilnog sustava kao posljedice nekih sistemskih bolesti. Hematom je sa obje strane okružen sa hrskavicom, koja je sastavni dio u građi uške.

Kada krvarenje jednom započne nastavlja se sve do trenutka kada se unutrašnji tlak hematoma ne izjednači sa tlakom u izvornoj arteriji. Dodatni pritisak na hematom izaziva daljnje odvajanje tkiva i dozvoljava daljne krvarenje i daljnji rast hematoma. Na zidovima hematoma taloži se fibrin, ostavljajući u sredini serom. U kroničnim slučajevima fibroza i kontrakcije deformirati će samu ušku. Fibrinizacija i kasnija kontraktura mogu rezultirati izgledom «karfiola».

Cilj terapije hematoma uške je najprije utvrditi i ukloniti uzrok nastanka, ukloniti hematom, osigurati nalijeganje i pravilno zaraštanje tkiva, smanjiti odlaganje fibrina, te prevenirati nastanak recidiva.

Terapija hematoma uške može biti konzervativna ili kirurška – incizijom.

Konzervativna terapija hematoma uške sastoji se u evakuaciji sadržaja hematoma punkcijom i aspiracijom iglom, te osiguravanjem apozicije tkiva. Može se koristiti ukoliko je prošlo kratko vrijeme od nastanka hematoma.

Ukoliko se u kratkom vremenu nakon izvođenja ovog postupka hematom opet formira malo je vjerojatno da će ponovljena aspiracija biti uspješna. Nakon aspiracije postavlja se bandaža. Ukoliko se konzervativna terapija aspiracijom sadržaja hematoma koristi kao jedina terapija vrlo često rezultira recidivima. Hematomi u kojima je količina fibrina minimalna mogu se terapirati postavljanjem drena. Drenažu treba ostaviti 2-3 tjedna. Rezultati su relativno dobri.

Hematomi koji su veliki, opsežni, kronični (sa zadebljalim zidom) terapiraju se incizijom kojoj je cilj uklanjanje tekućeg sadržaja, uklanjanje fibrina, te postavljanjem šavova koji će onemogućiti ponovno nakupljanje krvi. Incizija može biti ravna, u obliku križa ili u S-obliku, ovisno o veličini hematoma, ali i sklonostima samoga kirurga. S obzirom da svako odgađanje može dovesti do povećanja hematoma, preporuča se zahvat provesti što je prije moguće nakon postavljanja dijagnoze.

Incizijom otvaramo šupljinu hematoma u potpunoj dužini. Sadržaj hematoma, a posebno fibrinski sloj uklanja se tupferima. Nakon uklanjanja sadržaja hematoma šupljinu je potrebno opsežno isprati. Nakon toga postavljaju se šavovi koji se pozicioniraju paralelno sa rezom (ali i paralelno sa tokom velikih krvnih žila). Šavovi zatvaraju tzv. mrtvi prostor, te onemogućavaju ponovni nastanak hematoma. Pozicioniraju se tako da prolaze kroz kompletnu ušku (hrskavica, te koža sa obje strane uške) ili kroz kožu na unutarnjoj strani i hrskavicu, ali bez uključivanja kože sa vanjske strane uške. Šavovi ne bi smjeli biti širi od 1 cm. Pregusto postavljeni šavovi mogu dovesti do nastanka edema, izazivaju jaku bol, što sve zajedno rezultira neuspjelom sanacijom problema. Rubove rane ne zatvaramo.

Kako bismo imobilizirali ušku postavlja se lagana bandaža. Bandaža se mijenja nakon 3 dana, a uklanja za 7-10 (14) dana zajedno sa šavovima.

Pojmovi: aspiracija, bandaža, fibrin, hematom, hrskavica, incizija, krvarenje, punkcija, serom, uho, uška

Ovaj zapis je objavljen Tuesday, January 13th, 2009 u 12:55 i spremljen pod kategoriju Članci. Komentare možete pratiti preko RSS 2.0. Možete ostaviti komentar, ili objaviti link na svojoj stranici.