Iako je određivanje krvnog tlaka u ljudi rutinski postupak koji se obavlja gotovo tijekom svakog pregleda, određivanje krvnog tlaka u pasa puno je rijeđe iako je zapravo od jednake važnosti kao i kod ljudi. Krvni tlak je tlak kojim krv djeluje na stijenke krvnih žila (arterija). Krv kola tijelom upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom, a taj tlak stvara srce koje u organizmu djeluje kao pumpa. Vrijednosti krvnog tlaka određene su upravo snagom srčanog mišića, otporom protoka krvi u malim krvnim žilama (arterijama), tj. otporom u perifernoj cirkulaciji, elastičnosti stijenki velikih arterija, ukupnom volumenu krvi kao i njenom viskozitetu.

Mjerenje krvnog tlaka

Krvni tlak u pasa može se mjeriti na dva načina: direktnom i indirektnom metodom.
Direktna metoda puno je složenija i invazivnija s obzirom da se sastoji u postavljanju specijalnog katetera direktno u arteriju. Samo postavljanje katetera kod većine pasa koji nisu u narkozi rezultirati će lažnim rezultatom zbog stresiranja životinje.
Indirektna metoda u potpunosti je bezbolna. Iako postoji nekoliko metoda neinvazivnog monitoringa krvnog tlaka najuvriježenija je oscilometrijska metoda.

Uređaj za mjerenje periferne cirkulacije i krvnog tlaka Upravo tom metodom koristimo se i u našoj ambulanti u svrhu rutinskog određivanja parametara krvnog tlaka kao i monitoringa pacijenata koji se nalaze u anesteziji zbog provođenja kirurškog zahvata ili monitoringa pacijenata koje zaprimimo u stanju šoka.

Sam postupak identičan je postupku mjerenja krvnog tlaka kod ljudi, s time da su manžete koje postavljamo oko prednje noge psa prilagođene njihovoj veličini, kako bismo osigurali prilijeganje senzora unutar manžete i stijenke arterije. Osim na prednjoj nogici krvni tlak kod pasa možemo mjeriti i postavljanjem manžete oko repa ili na stražnjoj nogi oko Ahilove tetive.

Mjerenje tlaka na stražnjoj nozi Ovom metodom određuje se sistolički i dijastolički krvni tlak. Gornja vrijednost krvnog tlaka predstavlja sistolički krvni tlak dobiven u trenutku kontrakcije lijevog ventrikula (izbacivanje krvi iz srca u cirkulaciju). Donja vrijednost krvnog tlaka predstavlja dijastolički krvni tlak dobiven u trenutku dijastole, tj. ulijevanja krvi u srce.

Povišeni krvni tlak

Povišenim krvnim tlakom (hipertenzija) smatra se ukoliko je sistolički tlak iznad 180 mm Hg ili dijastolički tlak iznad 95 mmHg. Sniženim krvnim tlakom (hipotenzija) smatra se ukoliko je sistolički tlak ispod 100 mmHg ili je dijastolički tlak ispod 70 mmHg.

Zanimljivo je da su razlike u vrijednostima tlaka zabilježene, ne samo ovisno dobi životinje, što je u potpunosti razumljivo, već također ovisno o pasmini i spolu. Prosječne vrijednosti krvnog tlaka u mačaka iznose 104/73 mmHg. Maksimalna fiziološka vrijednost sistoličkog tlaka iznosi 140-170 mmHg.
Povišeni krvni tlak puno je učestaliji nego sniženi krvni tlak i kod pasa i kod mačaka. Iako hipertenzija može biti i prirođena (nasljedna) puno češće se govori o stečenoj hipertenziji, tj. povišenju krvnog tlaka kao posljedici nekog sistemskog oboljenja: hipertireoidizam (povećana aktivnost štitne žlijezde), oboljenja bubrega, hiperadrenokorticizam (pojačana aktivnost nadbubrežne žlijezde), šećerna bolest, bolesti jetre, prekomjerna tjelesna težina, ali i neki lijekovi.

Hipertenzija

Mjerenje tlaka Hipertenzija se najčešće javlja kod starijih pasa i mačaka, a neke studije pokazuju veću učestalost kod muških životinja. Organi koji su najosjetljiviji na kroničnu sistemsku hipertenziju su oči, bubrezi, srce i mozak. Posljedice kronične neliječene hipertenzije su: sljepoća, glaukom, krvarenja unutar oka, čir na oku, neurološki ispadi (epileptiformni napadi), nesvjestica, pojačana žeđ, pojačano izlučivanje mokraće, šum na srcu, srčana dekompenzacija, učestalo krvarenje na nos itd.

Za dijagnozu hipertenzije osim mjerenja krvnog tlaka (potrebno je ponoviti nekoliko puta u različitim terminima) potrebno je napraviti i kompletnu krvnu sliku, biokemijsku analizu, analizu urina, a poželjno je nadopuniti ultrazvučnom pretragom, endokrinološkom analizom i RTGom toraksa i abdomena.

Hipertenzija u pasa i mačaka liječi se kombinacijom više lijekova (diuretika, ACE inhibitora, α i β1 blokatora i blokatora ulaska Ca) uz posebno propisanu prehranu (smanjeni unos Na) i obavezno smanjenje tjelesne težine kod pretilih životinja. Također, za vlasnike pasa i mačaka važno je napomenuti da je važno da budu strpljivi s obzirom da je potrebno minimalno 2 tjedna da bi došlo do značajnijeg pada vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog tlaka što je svakako vezano i uz prirodu bolesti koja je do hipertenzije uopće i dovela.